Dok se jedni ljudi bore sa karijesom jako često, sigurno ste upoznali i nekoga ko nikada nije imao ovaj problem. Onda nekako dođe prirodno da postavite sebi pitanje: Zašto neki ljudi skoro nikad nemaju karijes? Da li je u pitanu genetika, način ishrane, redovna oralna higijena ili možda jednostavno sreća? Odgovor je da na nastanak karijesa utiče više faktora. Činjenica je da određeni ljudi zaista imaju određene prednosti, ali redovna briga o zubima i dobre navike u ishrani imaju veoma važnu ulogu.
Kada bakterije u ustima koriste šećere iz hrane i stvaraju kiseline, onda nastaje karijes. Te kiseline dugoročno mogu da oštete zubnu gleđ. Ali ovaj proces nije isti kod svake osobe.
Na rizik od karijesa mogu da utiču:
Sastav i količina pljuvačke
Prirodna otpornost zubne gleđi
Oblik zuba
Genetika
Način ishrane
Oralna higijena
Količina bakterija u ustima
Učestalost konzumiranja šećera
Redovna poseta stomatologa
Zato se dešava da neka osoba ima veći rizik od karijesa, čak i kad vodi računa o zubima, dok druga osoba gotovo da nema problem sa karijesom.
Genetika može da utiče na osobine koje su povezane sa zdravljem zuba. Svaka osoba se međusobno razlikuje po sastavu pljuvačke, obliku zuba i strukturi zubne gleđi.
Postoje osobe koje se rode sa plićim fisurama i udubljenima, pa nemaju problem sa plakom i zadržavanjem hrane. Dok kod drugih postoje površine zuba koje su teško dostupne četkici.
Ali da ne bude zabune, nike ni genetika garancija da osoba nikada neće dobiti karijes. Dešava se da osobe koje imaju prirodno otpornije zube mogu da razviju karijes ako su higijena i ishrana loše.
Pljuvačka je jedan od bitnijih razika od nastanka karijesa i po kojoj se svaka osoba razlikuje. Ona pomaže prirodnom čišćenju usta, neutralisanju kiseline i doprinosi procesu reminelizacije zuba.
Kada se desi da je proizvodnja pljuvačke smanjena, onda dolazi do suvih usta i povećanog rizika od karijesa.
Zato je unos tečnosti od presudnog značaja.
Pored količine šećera koju unosimo u organizam bitna je i učestalost. Zato što čestom konzumacijom povećavamo stvaranju kiselina na površini zuba.
Preventiva da zubi ne dolaze često u kontakt sa kiselinama je uvođenje uređenih termina za obrok i smanjenje čestog unosa namirnica između obroka.
Najjednostavnije rešenje da smanjite izloženost zuba ostacima namirnica jeste da unosite što više tečnosti a najbolje nakon svakog konzumiranja hrane.
Odgovor na pitanje zašto neki ljudi skoro nikad nemaju karijes nije nikakva tajna. Uglavnom se ispostavi da većina godinama ima dobre navike.
Ako imate naviku da perete zube dva puta dnevno, onda uklanjate plak pre nego što stigne da napravi problem. Bitno je da u redovno pranje zuba uvedete i konac za zube jer postoje mesta do kojih obična četkica teško dopire.
Osim redovne higijene bitno je i da ona ne bude gruba, jer prejako četkanje može da ošteti zube i desni.
Fluoridi pojačavaju otpornost zuba na kiseline i pomažu jačanje zubne gleđi.
Zato se i preporučuju paste za zube koje sadrže fluorid u skladu sa uzrastom. Kod dece je važno da pratite preporuke stomatologa i koristite odgovarajuću količinu paste za zube. To je najčešće količina veličine zrna graška.
Karijes u početku ne izaziva nikakve simptome. Zato neko može da pomisli da nema problema sa zubima samo ako nema bolove. Redovne posete stomatologa pomažu da se na vreme otkriju promene i poprave dok nike kasno.
I kada mislite da su zubi zdravi, treba posetiti stomatologa.
Ne postoji univerzalna zaštita koja garantuje da se karijes nikada neće pojaviti ali kod nekih osoba se dešava da jako dugo nemaju karijes.
Postoji samo velika verovatnoća ali rizik nikada nije ravan nuli, pa čak iako neko ima dobru genetiku i zdrave oralne navike.
Svako ima drugačiji organizam i zato ne treba porediti zdravlje svojih zuba sa drugim osobama.
Ovih nekoliko jednostavnih navika mogu značajno da doprinesu smanjenju rizika:
Perite zube dva puta dnevno pastom za zube koja sadrži fluorid
Čistite prostore između zuba interdentalnom četkicom ili koncem
Ograničite često grickanje između obroka
Unosite dovoljno tečnosti
Ne odlažite preglede kod stomatologa
Menjajte četkicu za zube na svaka 3 meseca
Genetika nije jedini odgovor na pitanje zašto neki ljudi skoro nikad nemaju karijes. Pored nje, na zdravlje zuba i desni utiču i struktura zuba, oralna higijena, sastav pljuvačke, redovne posete stomatologu.
Dobre oralne navike su siguran način da se smanji rizik od karijesa bez obzira da li imamo dobru genetiku ili ne.
Za još korisnih saveta pogledajte ostale tekstove na blogu, i zapratite nas na Instagramu i Fejsbuku kako biste bili u toku sa novitetima u našoj ponudi.